GNOJIDBA KUKURUZA DUŠIKOM, FOSFOROM I KALIJEM

Gnojidba kukuruza vrlo je kompleksan problem i na ovom mjestu nije nam cilj ulaziti u iole ozbiljniju raspravu o gnojidbi nego samo ukazati na jedan problem koji smo uočili kod gnojidbe kukuruza kod farmera koji siju pokuse s Pioneer hibridima kukuruza i koji spadaju u bolje farmere. Pretpostavljamo da je gnojidba kod većeg dijela srednjih i malih farmera još lošija.

Kukuruz za normalni rast i razvoj treba makro elemente ugljik, vodik i kisik koje dobiva iz zraka i vode gdje ih ima u ogromnim količinama. Dušik, fosfor i kalij tri su glavna hranjiva koje kukuruz uzima iz tla, ali tih hranjiva nema dovoljno u tlu pa ih treba dodavati gnojidbom. Kalcij, magnezij i sumpor rijetko nedostaju u tlu pa se o njima ne vodi računa prilikom gnojidbe. Od mikroelemenata jedino cink na tlima bogatim kalcijem može biti u nedostatku ili blokiran velikim količinama kalcija. Zato ćemo se ovdje posvetiti samo dušiku (N), fosforu (P2Os) i kaliju (K2O).

LIEBIG-OV ZAKON

Svako biljno hranjivo ima određenu ulogu u rastu i razvoju, pa ako ga nema dovoljno dolazi do poremećaja rasta i razvoja i u konačnici do smanjenja prinosa. Liebig-ov zakon o minimumu kaže da će rast i razvoj biljke biti narušen, a prinos smanjen ako je samo jedan hranjivi element u manjku, bez obzira na to da li ostalih elementa ima dovoljno ili čak u suvišku.

Ili slikovito, potencijal prinosa je kao kaca sa nejednakim dužicama. Kapacitet kace je ograničen dužinom najkraće dužice i samo se može povećati produživanjem te dužice. Ako govorimo o kukuruzu ili o bilo kojoj drugoj kulturi to bi prevedeno značilo da je prinos kukuruza ograničen količinom elementa koji je u nedostatku i samo se može povećati dodavanjem tog elementa.

U prosjeku 100kg zrna kukuruza i odgovarajuća količina kukuruzovine iz tla iznosi oko 3kg dušika (N), 1,2kg fosfora (P2Os) i 3,5kg kalija (K2O). Ne ulazeći u dublju analizu čimbenika o kojima ovisi gnojidba kao što su prirodna plodnost tla, očekivani prinos, predusjev, intenzitet ostale agrotehnike, iskoristivost hranjiva itd. možemo reći da se u Hrvatskoj u kojoj je većina tala srednjeg do niskog sadržaja fosfora i srednjeg do visokog sadržaja kalija dobri prinosi kukuruza postižu gnojidbom sa oko 150 – 200 kg/ha dušika (N), 100 – 150 kg/ha fosfora (P2O5) i 120-200 kg/ha kalija (K2O) No, možemo reći da smo u Hrvatskoj kod farmera koji siju naše pokuse primijetili jednu anomaliju, a to je neizbalansiranost gnojidbe glavnim makrohranjivima, dušikom, fosforom i kalijem.

Naime, većina farmera u gnojidbi kukuruza koristi formulaciju gnojiva NPK 15:15:15 uz dodatak Uree i/ili KAN-a. U velikom broju slučajeva, iako je količinski dano gnojiva čak i više nego što je potrebno (osobito se to odnosi na dušik) fosfor i kalij su u manjku, a odnos N:P:K koji bi trebao biti u grubo 2:1:2 je narušen i bez obzira na dobru godinu kao što je bila 2002. umjesto da se postigne prinos od 14 pa i više t/ha postiže se prinos koji je manji možda i za 2 t/ha.